Joshua Slocum (1844. – 1909.) prvi je pomorac koji je od 1895. do 1898. potpuno sam oplovio svijet. Nakon tisuća preplovljenih milja u trgovačkoj mornarici i zavidne karijere pomorskog kapetana odlučio je ispuniti mladenačke snove. Učinio je to u svojoj 11 metara dugačkoj jedrilici imena Spray.
Joshua Slocum bio je prvi koji se odvažio na takav pothvat i ono što je možda i važnije – prvi koji je uspio. Na svoje je putovanje kapetan Joshua Slocum, nekadašnji veteran doba jedrenjaka, pred mirovinom i na početku dominacije parobroda, obnovio je poklonjeni 36 stopa dugački jedrenjak “Spray”, drveni slup bez motora i s njim krenuo iz Bostona, Massachusetts, 24.travnja 1895. da bi u slijedeće tri godine triput prešao Atlantski ocean, dvaput savladao Magellanov prolaz, preplovio Pacifik i Indijski ocean, pristajao u lukama, upoznavao ljude i usput pisao brodski dnevnik koji je do današnjih dana ostao knjiga koja na neki način označava prapočelo čitavog jednog žanra.
Na svojem je putovanju susretao ljude koji su ga znali dočekati s priličnim dozom rezerve i pokušali ga uvjeriti da je lažac i probisvijet kad im govori da plovi “oko” svijeta. Za njih je pravilniji izraz bio plovi “po” svijetu, jer je svijet, a prisjetimo se – govorimo o kraju 19. stoljeća – ravna ploča.
Možda ne čudi da je na takav način razmišljanja nailazio kod neukih ljudi koji su živjeli na zabačenim i odbačenim otocima dalekih oceana pa su pritom formirali vlastito viđenje svijeta, ali je jednom dospio u prilično neugodnu situaciju kad se transvaalski predsjednik (u današnjoj Južnoafričkoj republici) gospodin Kruger, žestoko obrecnuo na svjetskog putnika tvrdeći to isto – zemlja je ravna ploča i nemoguće se vratiti na isto mjesto putujući stalno istim smjerom.
Dobro, kako vi kažete predsjedniče – pomirio se drznik Joshua zaključivši da se s rogatim ne isplati bosti.
Slocum je namjeravao zaploviti istočno oko svijeta, koristeći Sueski kanal, ali kada je stigao u Gibraltar, shvatio je da bi jedrenje kroz južni Mediteran bilo preopasno za samoga mornara zbog pirata kojih je tamo još uvijek bilo u to vrijeme. Zato je odlučio zaploviti prema zapadu, po južnoj polutki. Krenuo je prema Brazilu, a potom kroz Magellanov tjesnac. Odatle nije mogao preko Tihog oceana četrdeset dana zbog oluje. Na koncu je krenuo prema Australiji, plovio sjeverno duž istočne obale, prešao Indijski ocean, zaobišao Rt dobre nade i krenuo natrag u Sjevernu Ameriku.
Slocum je normalno plovio na Sprayu ne dodirujući kormilo. Zbog duljine plovidbenog plana u odnosu na trup i dugačku kobilicu, Spray je bio sposoban samostalno upravljati (za razliku od bržeg modernog plovila) i stabilno ga je uravnotežio na bilo koji smjer u odnosu na vjetar podešavanjem ili reefingom jedara i brzim kormilom. Plovio je 2.000 milja (3.200 km) zapadno preko Tihog oceana bez da je dotaknuo kormilo.
Više od tri godine kasnije, 27. lipnja 1898., vratio se u Newport, Rhode Island, nakon što je oplovio svijet, udaljenost većoj od 46.000 milja (74.000 km). Slocumov povratak prošao je gotovo nezapaženo. Španjolsko-američki rat, koji je započeo dva mjeseca ranije, dominirao je naslovnicama. Nakon završetka velikih neprijateljstava, mnoge su američke novine objavile članke koji opisuju Slocumovu nevjerojatnu avanturu.
Tim svojim pothvatom Joshua Slocum je otvorio eru ″malih jedara″ i inspirirao tisuće svojih sljedbenika.
Godine 1900. napisao je knjigu o svom putovanju Sailing Alone Around the World, koji je postao međunarodni bestseler.
Nestao je u studenom 1909. na svom brodu, Sprayu.
