Radi se o intenzivnom poremećaju u atmosferi s izraženim spiralnim strujanjem zraka. Spada u najintenzivnije prirodne nepogode na Zemlji. Javlja se u tropskim područjima, ali može i u višim geografskim širinama. Ne javlja se u pojasu između 5° južne do 5° sjeverne geografske širine.
Nastaju kao nakupina grmljavinskih olujadaleko od kontinenata, na udaljenosti najmanje 250 morskih milja, iznad toplih dijelova oceana, gdje je minimalna temperatura vode 26,50 C. Prepoznatljivi su po mirnom središtu koje se naziva oko.Posebno se javljaju u blizini ekvatora, u području Meksičkog zaljeva, Karipskog mora, u zapadnom Pacifiku i u Indijskom oceanu. Najčešće nastaju u zapadnim dijelovima oceana, a češći su na sjevernoj Zemljinoj polutki gdje godišnje u prosjeku nastaje 50 tropskih ciklona. Ne javljaju se tamo gdje teku hladne morske struje. U Atlantiku se javljaju između svibnja i studenog, dok se u Pacifiku oko 89% tropskih ciklona javlja od lipnja do prosinca.
U svijetu su poznati pod različitim nazivima
- (eng. hurricane) u Atlantiku, srednjoj Americi, te u istočnom dijelu sjevernog Pacifika,
- tajfun uz zapadne obale Pacifika,
- willy-willies u Australiji.
Iako se pojavljuju u različitim dijelovima svijeta, imaju zajedničke osobine. To su vrtložni sistemi koje karakteriziraju vrlo pravilne izobare u obliku koncentričnih kružnica, s izrazito niskim pritiskom zraka u samom središtu (oko 950 hPa). Brzina ciklona veća je od 65 čvorova ili više od 12 bofora i brzina vjetra raste od periferije prema njegovom centru. U samom centru ciklona, brzina vjetra naglo opada, a najjači vjetar puše sjeverno od centra samog ciklona. Najveća količina kiše padne oko samog ciklona, a opada prema periferiji.Uragani su tropski cikloni s vjetrom bržim od 119 km/h. Lako se uočavaju na satelitskim snimkama – prepoznaju se po intenzivnom kružnom gibanju oko središta. Uragani mogu živjeti i po nekoliko tjedana iznad tople vode, no čim dođu nad hladnije more ili nad kopno, brzo gube snagu jer je njihov glavni izvor energije toplina i vlaga iz toplog mora.
Tropski se cikloni kreću se polako. Prosječna dnevna brzina njihovog kretanja iznosi 16 – 24 km. Traju u prosjeku 6 dana. U izuzetnim slučajevima mogu trajati svega nekoliko sati ili čak i do dvije sedmice. Opći smjer kretanja im je od istoka prema zapadu; na sjevernoj polutki skreću prema sjeveru ( vrte se suprotno od kazaljke na satu), a na južnoj prema jugu (vrte se u smjeru kazaljke na satu). Nailaskom na kopno nestaju, zbog povećanja trenja s podlogom i smanjenja dotoka vodene pare. Mogu uzrokovati velike štete u obalnim područjima, posebno ako je obala niska. Krečući se nad oceanima, cikloni ispred sebe “guraju” vodu pa nastaju valovi razorne snage koji predstavljaju veliku opasnost posebno gusto naseljenim obalama monsunske Azije.
Od 1950 ih godina tropske ciklone se dijele prema brzini vjetra. Prema Saffir-Simpsonovoj ljestvici, ciklon kategorije 1 najslabiji je, a karakteriziraju ga vjetrovi brzine minimalno od 120 km/h; najjači je onaj kategorije 5, čija brzina vjetra prelazi 250 km/h.
Zadnjih godina poznati su nam uragani:
KATRINA – koji je bio jedan od najjačih uragana u povijesti. 26. kolovoza 2005. je pogodio obalu Louisiane i njegovo središte je prošlo upravo u blizini New Orleansa. Grad su pogodili vjetrovi brzine preko 250 km/h i izrazito obilne padaline, što je uzrokovalo rušenje brane prema Mississippiju i jezeru Pontchartrain. Posljedica toga je da je grad bio poplavljen, a visina vode je ponegdje dosezala preko 9 m. Prema službenim podacima je u uraganu poginulo 1.464 stanovnika grada.
SANDY – Uragan Sandy bio najsmrtonosniji i najrazorniji uragan u atlantskoj sezoni uragana 2012. godine, kao i drugi najskuplji uragan u povijesti SAD-a. Klasificiran kao osamnaesti po imenu oluja, deseti uragan i drugi veliki uragan godine, Sandy bio kategorija 3 oluje na svom vrhuncu intenziteta kada je napravio klizište na Kubi. U Sjedinjenim Američkim Državama, uragan Sandy pogodio je 24 države, uključujući i cijelu istočnu obalu od Floride do Mainea i zapadno preko planina Appalachian u Michiganu i Wisconsinu, s osobito teškim oštećenja u New Jersey i New York. Njegov olujni val pogodio je New York 29. listopada, poplavljene su ulice, tuneli i linije podzemne željeznice i došlo je do prekida napajanja u gradu i okolici. Šteta u Sjedinjenim Američkim Državama iznosila je 65 milijardi dolara.
